Važnost sporta!

Sa ljepšim vremenom, dolazi i (nadamo se) želja da se vrijeme provodi napolju i na suncu. Kako su nam životi busy i generalno zbog uređenja unija, posla i društva, često smo zatvoreni “u četiri zida” i ne možemo sebi da priuštimo “besposlena” šetanja i uživanja. Dosta nas se odluči svoju volju i želju, ali i ljubav prema sportu, iznijeti napolje na sunce i time postići “ugodno sa korisnim”!

Sport je veoma bitan, jer redovne sportske aktivnosti mogu spriječiti hronične bolesti i generalno pomoći u razvoju zdravog srca, jakih kostiju i poboljšanju funkcije pluća. Sport pomaže u kontroli dijabetesa, kontroli tjelesne težine, poboljšanju cirkulacije krvi i upravljanju nivoom stresa. Suma sumarum: sport je, pored ispravne ishrane, esencijalan za psihofizičko zdravlje svakog od nas!

Sport na otvorenom uključuje razne aktivnosti, od fudbala, odbojke, biciklizma, tenisa, … pa sve do trčanja. Trčanje je nešto što je od navedenih opcija najjednostavnije, jer iz komfora svoje okoline, bez pretjerane opreme ili organizacije, možemo sami da treniramo. Ipak, kako bismo “ubrali” sve beneficije sporta, trebamo znati pomalo o tome kako je najbolje pristupiti sportu za najbolje rezultate.

Aerobni (bazni) trening: trčimo sporije da postanemo brži!

Ovo je jedan od najtežih koncepata za sportiste da razumiju i primijene. Zvuči kontradiktorno trčati ili voziti bicikl sporije, kako bismo onda postali brži tokom sezone. Takođe je teško napraviti korak nazad od intenzivnih treninga i odjednom smanjiti brzinu i tempo. Ali sa disciplinom, dok drugi budu nastavili dalje sa intenzivnih treninzima, sa aerovnim ćemo uspjećemo vidjeti bolje i dugotrajnije rezultate. Jedan od drugih razloga je: kroz čitavu godinu raditi samo intenzivne treninge je veoma iscrpljujuće za organizam. Treba dobro paziti da sa svim drugim obavezama u životu (vjerovanto psihičkim trošenjem), zajedno sa intenzivnim fizičkim treniranjem, ne dodje do burnout-a, povreda i slično.

Fiziologija aerobnog treninga

Ukratko objašnjeno za one koji ne znaju razliku. Postoje dva osnovna energetska sistema koja koristimo tokom treninga: aerobni i anaerobni. Nažalost ne možemo istovremeno vrlo dobro graditi i jedan i drugi.

  • U aerobnim treninzima, odnosno “sa kiseonikom”, koristimo ugljene hidrate (glukozu / glikogen) i masti. Sa prisustvom kiseonika ne dolazi do stvaranja mliječnih kiselina u mišićima. Ovo je razlog zašto se nakon aerobnog treninga osjećamo tako “fresh”. Otprilike se na oko 50-70% svog maksimalno pulsa nalazimo u aerobnoj zoni.
  • U anaerobnim treninzima sa druge strane, “bez kiseonika”, koristimo glukoze kroz proces koji se naziva glikoliza. Glikoliza se javlja u mišićnim ćelijama tokom intenzivnih (anerobnih) treninga, brzo proizvodeći neophodnu energiju. Ovim procesom se stvara mliječna kiselina u mišićima, što je i razlog zašto nam se mišići tako umaraju i zašto se ne osjećamo tako “fresh”. Otprilike se na oko 70-95% svog maksimalno pulsa nalazimo u anaerobnoj zoni.

Zašto je ovo bitno?

Što više vremena provodemo u aerobnoj zoni, odnosno u prisustvu kiseonika, to smo efikasniji. Dugotrajni aerobni treninzi vremenom proizvode mišićne adaptacije. Ovo poboljšava transport kiseonika do mišića, smanjuje brzinu stvaranja laktata, poboljšava brzinu uklanjanja laktata i povećava proizvodnju i korištenje energije. U aerobnom treningu su masti primarni izvor “goriva”, te nam tijelo uči da efikasnije razgrađuje i koristi masnoću kao izvor energije.

Najteži dio baznog treninga je disciplina treniranja u ovim niskim intenzitetima. To može značiti veoma sporo trčanje ili možda i hodanje, čak i odvajanje od grupe kako bismo slijedili svoje individualne ciljeve. Takođe znači i izbjegavanje nadmetanja ega – jer nekada ćemo imati osjećaj da su i puževi brži od nas! 🐌😁

Ova tema je jaaako opširna, i kako ne bismo napisali master rad, htjeli smo samo da vam prenesemo osnovne informacije i možda podstaknemo radoznalost. Ukoliko vas zanima ova tema, te kako razvijati treninge iz aerobnog u dalje, više informacija možete pronaći ovdje i naravno generalno u Google pretragama na ovu temu.


Photo by Jenny Hill on Unsplash.

STUDIRAJeu redakcija

© STUDIRAJeu. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole administratora: admin@studiraj.eu
error

Da stalno budete u toku, lajkujte našu FB stranicu