Dok su se nekada maturanti pitali da li studirati, danas se uglavnom pitaju šta da studiraju. Medicinu ili ipak informatiku? Ekonomiju ili pravo? Ili možda geografiju? Ova odluka je za mlade ljuda možda najbitnija odluka u njihovom dotadašnjem životu. Odabir studija se ne odražava samo na narednih par godina, već možda i na čitav život.

Prilikom odabira studija se mnogo toga treba uzeti u obzir, a u nastavku navodimo neke tačke koje bi vam trebale pomoći s tom bitnom odlukom.

1. Treba ti postati jasno šta te uopće interesira!

O ovome bi se trebalo na vrijeme počet razmišljati. Po mogućnosti u toku, a ne na kraju srednje škole. Moraš biti svjestan da će te sadržaj studija vjerovatno pratiti i kasnije, kada budeš radio. Iz tog razloga ti odabrano područje treba biti interesantno i ne smije se raditi o nečemu na šta se moraš tjerati. Iako su mogućnosti zapošljavanja i vsina plate bitni faktori, odabir studija ipak ne bi trebao biti samo stvar razuma. U protivnom ćeš se možda patiti kroz studij, a i kasnije na poslu. Pravilo je da su ljudi uglavnom dobri u onome što ih zaista interesira!

Šta te zaista interesuje, možeš saznati u toku srednje škole. Možeš se orijentirati na osnovu predmeta iz srednje škole. Na neke predmete ćeš nailaziti i u toku studija. Ako ti je biologija išla od ruke, onda bi mogao studirati biologiju ili nešto specifičnije, kao što su molekularna biologija, genetika ili slično. Međutim, odlazak na fakultet nije nastavak srednje škole! Onaj ko je volio engleski jezik na odsjeku anglistike neće nastaviti samo povećanjem fonda riječi, već će se studiozno morat posvetiti srži engleskog jezika i književnosti.

Iako korisno, ipak nije preporučljivo da se samo na osnovu afiniteta u srednjoj školi odlučiš za studij. Nemoj zanemariti ni ono što te u slobodno vrijeme zanima. Ako voliš da programiraš ili da popravljaš sam svoje stvari, onda bi se možda mogao odlučiti za neke tehničke nauke.

2. Provjeri svoje sposobnosti!

Razmisli malo o svojim sposobnostima i talentima. Iako ti je maternji jezik uvijek išao od ruke, to ipak nije dovoljno da budeš nastvnik za taj jezik. Onaj ko se ne umije ophoditi sa djecom, on ne bi trebao razmišljati o nastavničkoj profesiji.

Ova druga tačka je dakle bitna, ali ni ona nije dovoljna. Bitna je zapravo kombinacija prve i druge tačke. Ako voliš životinje, mogao bi biti npr. veterinar – a da bi bio veterinar, moraš imati i afiniteta za prirodne nauke (biologija, hemija; na prvoj godini i fizika).

3. Nemoj misliti samo o onome šta bi volio studirati, razmisli i šta bi volio raditi!

Tokom studija se pripremaš za vrijeme nakon studija. Iz tog razloga je prije studija korisno razmisliti o tome čime želiš zarađivati za svoj hljeb. Neki studiji te direktno usmjeravaju na posao: ko studira medicine, uglavnom će raditi kao ljekar, a ko studira pravo uglavnom će raditi kao pravnik. Kod drugih poslova nije uvijek jasno šta bi se trebalo studirati da bi se pripremio za posao. Sa germanistikom možeš predavati njemački jezik, ali također možeš raditi u PR-agencijama ili kao savjetnik u velikim firmama, obzirom da se na germanistici ne uči samo jezik, već i kako analitički razmišljati.

Međutim, činjenica je da kod odabira posla ne odlučuju samo puke želje – već i realni izgledi za radnim mjestom, pa i visina plate.

4. Neka te ne obeshrabri nesigurnost!

Odabir studija je važna odluka, ali greška pri odabiru nije smak svijeta. Budi svjestan da će i na fakultetu biti predmeta koji te ne interesiraju i koji će ti praviti poteškoće. Naročito prva godina bude općenita, a kasnije su po planu i programu često predmeti koji imaju konkretnu vezu sa odabranim fakultetom.

Nećeš biti prva osoba ako uvidiš da si odabrao pogrešan fakultet. Mnogo je onih koji su u toku prve godine promijenili fakultet. Bolje je izgubiti godinu, nego se patiti 5-6 godina i na kraju jedva završiti studij. Svrha studija je da zaista ovladaš znanjem, da studiozno pristupiš problematici i da na kraju budeš stručnjak iz svoje oblasti.

Još jedna napomena: studirati je teže nego ići u školu! A još teže od studiranja je studirati u zemlji gdje se nastava ne odvija na tvom maternjem jeziku. Ne želimo te obeshrabriti, već upozoriti da studiranje nije ispijanje kafe i planiranje sljedećeg izlaska – naročito ne u inostranstvu! U Austriji trenutno studira oko 2500 studenata iz BiH (oko 6000 studenata iz kompletne regije), što znači da jeste moguće studirati u tuđini.

Želimo ti mnogo uspjeha pri odabiru studija i tokom učenja. Ukoliko želiš da studiras van granica BiH i regiona, onda na STUDIRAJeu možeš pronaći sve bitne informacije.

Na www.studiraj.eu su opisane glavne procedure upisa, a na www.studiraj.eu/forum možeš pitati sve što te zanima.

STUDIRAJeu