Bh. astrofizičar izučava crne rupe

 

STUDIRAJeu: Prije svega, možeš li nam reći kako i zašto si se odlučio za astrofiziku i koje mogućnosti studentima pruža Norveška?

Refiz Duro: U Norvešku sam došao sa 12 godina, 1993. godine. To je podrazumijevalo prilagođavanje novoj životnoj situaciji, u kojoj sam morao učiti novi jezik. Prve školske predmete koje smo mogli pohađati, uzimajući u obzir naše jezičke nedostatke, su bili prirodno-matematičke prirode (matematika, biologija i sl.). Ovo je pobudilo znatiželju u meni i želju za logičkim razmišljanjem koje je jako prisutno u ovim naukama. Tokom gimnazije, pomalo i impulsivno, izabrao sam po meni najinteresantniju nauku, astrofiziku. Naravno, ova odluka je djelimično proizašla iz činjenice da su šanse za pronalaženje posla za strance veće s akademskom pozadinom iz neke prirodno-matematičke nauke.

STeu: Nakon završenog master studija, dobio si poziciju Young Graduate Trainee u Evropskoj agenciji za svemir (ESA) u Madridu. Na koji način si došao na ovo mjesto i koje si funkcije obavljao?

RD: Nakon završetka studija, tokom jednog sajma gdje su se razne firme i kompanije prezentovale, dobio sam šansu da stupim u kontakt sa predstavnicima ESA-e. Tu sam dobio informacije koje su me navele da apliciram za poziciju YGT. To je jednogodišnja pozicija koja je namijenjena studentima pri kraju njihovih studija. Studenti koji dolaze u obzir su fizičari, astronomi, programeri i sl., opet zavisno od projekta koji se treba odraditi. Ono što me je iznenadilo je upravo to da u ESA-i radi puno više inženjera i software-programera, nego astrofizičara, što bi mogla biti važna informacija za one koji su u potrazi za poslom.

Svoju godinu dana sam proveo u ESAC-u, ESA-inom centru lociranom 30-ak kilometara od Madrida. Oko 200 zaposlenih radi na raznim projektima koji su pretežno povezani sa kontrolom satelita koji prikupljaju naučne podatke. Podaci sadrže informacije o novim planetama, asteroidima, zvijezdama, crnim rupama i drugim interesantnim objektima u kosmosu. Jaka internacionalna raznovrsnost zaposlenih ti daje mogućnost upoznavanja sa ljudima koji dolaze sa svih strana svijeta.

Moj zadatak je bio pravljenje software-a koji analizira podatke prikupljene satelitom zvanim XMM-Newton. Cilj analize je bio otkrivanje objekata u kosmosu koji variraju u svjetlosti (na rentgenskim talasnim dužinama). Nakon uspješnog finaliziranja projekta, preselio sam se u Njemačku gdje sam započeo svoj doktorat o prirodi crnih rupa.

STeu: Trenutno radiš doktorat na temu crnih rupa u sklopu Marie Currie mreže. Možeš li nam reći nešto više o samoj mreži Marie Currie, ali i o istraživanju kojim se baviš?

RD: Marie Currie mreža pruža mogućnost doktorata i post-doktorata. Otvorena je za sve, s određenim restrikcijama (ne mora se biti državljanin neke EU-članice). Ova mreža se lakše pronalazi pomoću imena European Framework Programme, a trenutni ciklus je FP7 koji traje do 2013. godine. Sljedeći, FP8, je planiran za godine 2013-2016, a podrazumijeva apliciranje tokom 2012. godine. Polja koja pokriva su široka, od astronomije do poljoprivrede, tako da u osnovi “ima mjesta za sve”. EU pokriva troškove, odnosno plate koje su puno veće nego je to inače slučaj za doktorante. U troškove također ulazi i dio budžeta koji omogućava doktorantu putovanje po raznim konferencijama, odnosno boravak na raznim institutima. Moguće je i finansiranje kurseva koji bi bili korisni za buduću karijeru dotičnog studenta (jezici, kursevi iz umijeća usmene prezentacije i sl.).

Primjer: Mreža pod imenom Black Hole Universe se “proteže” na nekoliko evropskih gradova (Pariz, Istanbul, Southampton, Bamberg, Amsterdam, Milano, Cagliari), a u svakom od njih se nalazi jedan ili više studenata iz mreže BH Universe. Svaki student pokriva jednu temu o prirodi crnih rupa, tako da na kraju naših doktorata imamo mogućnost da kompletiramo sliku prirode crnih rupa (koja je još uvijek relativno mistična). Svaki student ima tri mentora, jednog glavnog u mjestu gdje provodi najviše vremena, te druga dva koja su u dva od navedenih mjesta. Na ovaj način se dobija “mrežanje” i saradnja među evropskim zemljama, te razmjena znanja među naučnicima.

Moja tema je analiziranje materije koja se nalazi u orbiti oko crnih rupa, s ciljem otkrivanja koliko brzo se crne rupe okreću oko svoje ose. Za ovo koristim podatke prikupljene sa nekoliko različitih satelita koji se nalaze u orbiti oko Zemlje.

STeu: Da li si tokom svog studija i posla imao olakšice ili otežavajuće okolnosti, obzirom da dolaziš iz Bosne i Hercegovine?

RD: Pošto pored bosanskog državljanstva imam i norveško, pretpostavljam da mi je to olakšavalo “pristup” evropskim institucijama. U osnovi nisam doživio nelagode na osnovu svog porijekla. Mogu čak reći da mi je to bila jedna od “karti” s kojom sam razbijao zidove prilikom upoznavanja s novim ljudima. Svi smo mi relativno zainteresirani za „egzotične” ljude i životne prilike.

STeu: Živio si u različitim državama u Evropi. Gdje ti je bilo najbolje i zbog čega?

RD: Živio sam u Norveškoj više od deset godina. Naravno, poznavanje jezika, pohađanje škole, fakulteta, odnosno poznavanje života, načina razmišljanja je uveliko olakšavalo moj boravak tamo. Ipak, postoji i negativna strana života u Norveškoj: Bosna je predaleko (2400 km od mog nekadašnjeg mjesta boravka u Norveškoj) i vrlo je hladna i mračna.

Španija je lijepa, egzotična, ljudi su otvoreniji, lijepi su uslovi za život. I od Španije je Bosna veoma daleko, a i naših ljudi je vrlo malo. Vrijednost blizine zemlje se tek može dobro shvatiti kada dođeš u situaciju gdje imaš mogućnost kontakta samo sa “strancima”. Njemačka je stabilna zemlja, njeni stanovnici vrijedni, a istovremeno se pružaju mnoge mogućnosti (studij, posao, istraživanje i sl.). Dijaspora je velika, što olakšava socijalni život. Opet, gdje god da se nalaziš, osim možda u svojoj domovini, stranac si, što u osnovi nikad ne možeš zaboraviti. Zato nisam dao svoje srce niti jednoj od navedenih zemalja, već sam ga ostavio onoj koja ga zaslužuje.

STeu: Želiš li nešto poručiti mladim bh.studentima koji razmišljaju o studiju u inostranstvu ili možda razmišljaju da se bave astrofizikom?

RD: Trud, sabur i neodustajanje od svog cilja. Ipak, sve ovo je nevažno ako nisi moralna i etična osoba koja ne misli samo na svoje interese, zaboravljajući one oko sebe. Ovo je važno, jer se život na zapadu nažalost vrti oko materijalnih dobiti, odnosno karijere, što često dovodi do negativne konkurencije i neprijateljstava i fokusiranja života na ono što prolazi.

Za kraj želim reći da bosanskohercegovački (budući) studenti u inostranstvu moraju imati na umu razlike u razmišljanju i obrazovnom sistemu koje mogu biti iznenađujuće. Zato, oprez i obavezno prikupljanje informacija prije samog odlaska u određenu zemlju! Što se tiče astrofizike, ona možda ne nudi poslovne mogućnosti koje jedan software-programer može imati, ali nudi mogućnost ulaska u ljepote nauke.

STUDIRAJeu

© STUDIRAJeu. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole administratora: admin@studiraj.eu
error

Da stalno budete u toku, lajkujte našu FB stranicu