dyson dc33 best price dyson dc35 dyson dc41 coupon dyson dc23 coupon dyson dc27 coupon dyson dc28 hoover uh70120 hoover uh30010com best price cheap hoover uh70210 hoover uh70400 best price hoover fh50220 best price optoma gt750e coupon optoma hd20 optoma hd33 best price

Samir Beharić: Rad krovne studentske organizacije u Sarajevu

Written by choco.late. Posted in Studentska kolumna

Samir Beharic - Studentska kolumna

Kada je Martin Schulz, predsjednik Europskog parlamenta 9. marta sa sjednice izbacio Eleftheriosa Synadinosa, člana grčke desničarske stranke Zlatna zora, zbog njegovih rasističnih i ksenofobnih komentara o Turcima, niko u Parlamentu, osim grupice grčkih i mađarskih desničara, nije ustao u odbranu grčkog političara. Schulz je objasnio kako je nedopustivo da bilo ko ko je uključen u rad Parlamenta „prelazi crvenu liniju“ i širi ksenofobiju. Otprilike u isto vrijeme je najistaknutiji predstavnik jednog drugog parlamenta, Studentskog parlamenta Univerziteta u Sarajevu (SPUS) svojim homofobnim izjavama prešao crvenu liniju. Međutim, reakcija njegovih kolegica i kolega „parlamentaraca“ je gotovo izostala, baš kao i u godinama iza nas.

Reakcije javnosti o istupu Harisa Zahiragića nisu nažalost proizveli studenti Univerziteta u Sarajevu (UNSA) kao jedinstveno tijelo, već ponajprije nevladin sektor, nekolicina savjesnih novinara i studentske asocijacije, koje se mogu izbrojati na prste jedne ruke. Ipak, saopćenje Foruma mladih SDP-a je bilo to koje je kao prvo osudilo govor mržnje budućeg pravnika. Ako se fokusiramo  na dva ilegalno duga mandata Ahmeda Nurkovića, izbor ideološki obojenog političkog poltrona i deklarisanog homofoba na čelo SPUS-a nije nešto čemu se treba čuditi. Kriza u kojoj se SPUS trenutno nalazi je samo vrh ledenog brijega i predstavlja slijed događaja kakvi se i očekuju u kombinaciji s poražavajućim interesom studenata za pitanja od krucijalnog značaja za njih same. Prije nego bilo šta kažem o Zahiragićevom ispadu, analizirajmo širu sliku.

SPUS – brod bez posade

Pasivnost studenata UNSA je rezultirala da „krovnom studentskom organizacijom na UNSA koja zastupa interese 40.000 studenata“ već nekoliko godina upravlja grupa studenata koja je u SPUS-u ponajprije vidjela ekonomsku dobit kroz projekte poput Studentskih pohoda, zapostavljajući studentski aktivizam i zaštitu studentskih interesa.

Ahmed Nurković, sada već bivši predsjenik SPUS-a je ovom organizacijom rukovodio tokom dva mandata, oba produžena protivno Statutu SPUS-a. Nurkovićevo predsjedavanje SPUS-om u perodu od četiri godine i dva mjeseca (od novembra 2011. do januara 2016.) predstavlja očito kršenje tačke 1. člana 19. Statuta SPUS-a. Spomenuta tačka definiše da „Predsjednika Studentskog parlamenta bira Skupština na mandat od godinu dana, koji se može jednom ponoviti.“ Skupština jeste izabrala Ahmeda Nurkovića da predsjedava dva mandata, ali su predsjednici Skupštine iz ta dva mandata predsjednika SPUS-a odlučili nagraditi mandatima dva puta dužim nego što je Statutom predviđeno.

Drugi Nurkovićev mandat je trajao od maja 2013. do januara 2016, a najodgovorniji za nezakonito produženje Nurkovićevog mandata je Dženan Alić, tadašnji  predsjednik Skupštine SPUS-a i studenat Pravnog fakulteta. Alić je po 1. i 2. tački 40. člana Statuta SPUS-a bio dužan da između 15. i 30. aprila tekuće akademske godine raspiše izbore za SPUS, što on nije uradio, čime je prekršio oba člana 40.  tačke Statuta. Interesantno je da je Dženan Alić na posljednjim izborima u januaru 2016. izabran da obnaša funkciju studenta pravobranioca SPUS-a. Tokom te dvije godine i osam mjeseci Nurkovićevog drugog mandata dio članova iz vrha SPUS-a je završio fakultet, diplomirao i izašao iz ove studentske organizacije. Ovdje navodim slučaj Denisa Zjaje i Abaza Šabića, čija zamjena nikad nije pronađena. Denis Zjajo je kao student Medicinskog fakulteta UNSA u maju 2013. izabran za predsjednika Komisije za sport SPUS-a, ali je nakon diplomiranja na Medicini 2014. godine dobio posao u Domu zdravlja u Jajcu. Abaz Šabić je diplomant Fakulteta političkih nauka UNSA i bivši predsjednik Komisije za studentski standard i praksu, koji je također 2014. godine otišao iz Sarajeva i dobio posao u Stuttgartu. Interesantno je da su i Zjajo i Šabić sve do dolaska Zahiragića na mjesto predsjednika u januaru 2016. formalno obnašali svoje funkcije, te su i na web stranici SPUS-a bili naznačeni kao rukovodioci svojih Komisija, iako odavno nisu bili ni studenti UNSA. Uprkos činjenici da je SPUS bez ključnih članova nalikovao brodu bez posade i nije bio u stanju adekvatno štititi interese studenata, Dženan Alić, tadašnji predsjednik Skupštine nije sazvao sjednicu Skupštine kako bi popunio upražnjena mjesta, što je rezultiralo dodatnim usložnjavanjem situacije u kojoj su se našli studenti UNSA.

Najskuplje školarine u historiji Univerziteta u Sarajevu

Prethodni saziv SPUS-a će vjerovatno biti upamćen kao rukovodstvo za vrijeme čijeg mandata su se iznosi školarina na pojedinim fakultetima UNSA vinuli u nebo i tako postali najviši u historiji UNSA. Iako su tokom jula i septembra 2014. radili na blokadi povećanja školarina na UNSA, ostali su nemoćni da osujete elitizaciju Stomatološkog i Medicinskog fakulteta UNSA. Školarina na Stomatološkom fakultetu UNSA je odlukom Vlade KS iz januaru 2015. godine povećana na 7.000 KM za samofinansirajuće studente. Zbog loše finansijske situacije u kojoj se fakultet nalazi, studenti ovog fakulteta, pored plaćene školarine, nerijetko samostalno kupuju medicinske rukavice i maske za lice, te se tako izlažu dodatnom trošku. Da stvar bude bizarnija, povećanje školarine je Vladi KS preporučio Zikret Smajlović, tadašnji predsjednik Asocijacije studenata Stomatološkog fakulteta “Studentist”. Smajlović u svome dopisu Vladi KS iz jula 2014. navodi kako je povećanje školarine nužno zbog “poboljšavanja uvjeta školovanja”, te izjednačavanja troškova školarine na Medicinskom fakultetu UNSA i Stomatološkog fakulteta privatnog Univerzitetu u Travniku. Besmislenost Smajlovićevog poteza se ogleda i u posljednjem razlogu iz dopisa, a to je sprečavanje prelaska studenata sa Stomatološkog fakulteta Univerziteta u Travniku, gdje je godišnja školarina 7.000 KM na Stomatološki fakultet UNSA, gdje je dotadašnja školarina iznosila 3.000 KM.

Drugi primjer je vezan za Medicinski fakultet UNSA, čija školarina za samofinansirajuće studente iznosi 6.000 KM, te je na tu cifru povećana 2012. godine. Međutim, novo poskupljenje stiže tri godine kasnije s  uvođenjem studija na engleskom jeziku. Studenti koji upišu integrisani studij na engleskom jeziku plaćat će godišnju školarinu u iznosu od 12.000 KM. Za razliku od studenata koji studiraju na bosanskom jeziku, koji plaćaju dvostruko nižu cijenu studija i pri upisu polažu prijemni ispit, studenti programa na engleskom jeziku su oslobođeni polaganja prijemnog ispita. Drugim riječima, studira onaj ko ima novac i ko je učio engleski jezik u srednjoj školi, što je, pored ocjena iz srednje škole, praktički jedini uslov za upis. Poređenja radi, za studij medicine i stomatologije u Beču, bh. državljani plaćaju 740 eura po semestru.

Svjesni da udar na studentski budžet ne završava uplatom školarina, iz SPUS-a često spominju da se organizacija bori i za niže cijene stanovanja u studentskim domovima u Sarajevu. Ipak, cijena stanarina u studentskim domovima Neđarići i Bjelave raste svake godine. Ove godine na udaru su posebno bili student iz Srednjobosanskog kantona, čija Vlada je odbila plaćati višu cijenu subvencija. Autor ovog teksta, koji je bio jedan od orgaizatora protesta stanara iz SBK pred zgradom Vlade SBK u Travniku se ne sjeća da je bilo ko od zvaničnika SPUS-a ponudio pomoć u organizovanju protesta i pregovorima sa Vladom za nižu cijenu stanovanja. SPUS nije pružio podršku ni studentima za vrijeme protesta za Erasmus+ program iz decembra 2013. godine, koji su kasnije urodili plodom i BiH pristupila ovom obrazovnom programu Europske unije. Mlaka reakcija vođstva SPUS-a je zabilježena i dvije godine kasnije, u decembru 2015., kada su se studenti Athitektonskog fakulteta UNSA sami i bez ičije podrške pobunili protiv svojevolje u upravi svoga fakulteta. Umjesto izlaska na teren, SPUS je Vladi KS uputio nekoliko inicijativa, među kojima su inicijativa za izmjenu Zakona o visokom obrazovanju, inicijativa za studentske godišnje karte za prevoz, te inicijativa za donošenje zakona o studentskom standardu.

Zahiragić kao produkt studentskog pasivizma

Uprkos neefikasnosti SPUS-a i nedostatku volje rukovodstva da se izbori sa nekim od glavnih studentskih problema tokom protekle četiri godine, predsjedništvo ove organizacije je tek druga najodgovornija strana za takvu situaciju. Odgovorniji od Nurkovića & Co. za njihov nerad jeste većina od 40.000 studenata koji svoje studentske predstavnike nisu držali odgovornima za njihove greške, olahko shvatajući studentski aktivizam i propuštajući da se aktiviraju u svojim studentskim organizacijama. Kao rezultat tome, studentske organizacije su često vodili studentski mediokriteti, anonimusi sa oskudnim menadžerskim sposobnostima koji ne govore strane jezike i najprije se bore za svoj, a potom za interes kolektiva. Kao takvi ulaze u Skupštinu SPUS-a, na očigled nezainteresovane i neoprezne većine studenata UNSA, koji nisu svjesni moći i opasnosti koju kao ujedinjeni imaju po strukture vlasti. Upravo to su strukture vlasti i iskoristile, a kao krunski dokaz ovom navodu služi izbor Harisa Zahiragića, potpredsjednika Asocijacije mladih Kantonalnog odbora SDA i studenta master studija Pravnog fakulteta UNSA za predsjednika SPUS-a.

Prije nego što je izabran za predsjednika, konkurs za izbor novog rukovodstva SPUS-a je po već oprobanim stranačkim taktikama objavljen samo na neaktivnoj web stranici SPUS-a. Konkurs nije promovisan kao što je to slučaj sa Studentskim pohodima ili nedavnim obilježavanjem 1. marta pred zgradom Rektorata. Nije bilo plakata, sponzoriranih Facebook objava, šerovanja po studentskim Facebook grupama. Umjesto toga, Izborna skupština je održana skoro tajno i više je ličila izborima za predsjednika Komunističke partije Rumunije, nego transparentnom demokratskom izbornom procesu u jednoj studentskoj organizaciji. Novi predsjednik je izabran „jednoglasno“, a javnosti ni danas, dva mjeseca od izbora nisu dostupna imena novog rukovodstva SPUS-a, kao ni finansijski izvještaj iz proteklog mandata.

Za STUDIRAJeu: Samir Beharić

Share Button