Randa Natraš u Beču razvila novi model za satelitsko pozicioniranje: Austrija nudi pristup modernim tehnologijama

Randa Natraš je mlada Travničanka, magistrica Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu koja je svoj akademski i naučni angažman posvetila istraživanju satelitske geodezije. Svoje naučne radove je predstavljala u BiH, Austriji, Njemačkoj, Japanu i Kini, a prošle godine je kao stipendistica Austrijske agencije za međunarodnu mobilnost i saradnju u području obrazovanja, nauke i istraživanja (OeAD) boravila na devetomjesečnom istraživanju na Tehničkom univerzitetu u Beču (TU Wien).

U intervjuu za Studiraj.eu, Randa Natraš govori o prednostima naučnog istraživanja u Austriji, otkriva detalje o inovativnom istraživanju koje je provela na Tehničkom univerzitetu u Beču, te o tome kako bi njene inovacije mogle direktno koristiti Bosni i Hercegovini. Osim toga, daje konkretne savjete kako aplicirati za istraživačku stipendiju koja joj je omogućila da radi zajedno sa renomiranim predavačima iz Austrije i ostatka svijeta.

Razgovarao: Samir Beharić

Šta je bio glavni motiv da apliciraš za stipendiju OeAD-a?

Motivacija za aplikaciju za stipendiju u Austriji su napredovanje u naučnom istraživanju u cilju ostvarenja daljeg akademskog obrazovanja i karijere u oblasti satelitske geodezije provođenjem inovativnih naučnih istraživanja u razvijenoj zemlji, nadogradnjom znanja i vještina, te sticanjem referenci renomiranih svjetskih stručnjaka u ovoj oblasti. Sa aspekta ličnog razvoja motivacija je bila upoznavanje Austrije, njene historije i kulture, poboljšanje znanja njemačkog jezika, sticanje interkulturalnih kompetencija i proširenje vidika.

Čime je rezultiralo tvoje istraživanje na Tehničkom univerzitetu u Beču? Kako bi se tvoj pronalazak mogao iskoristiti u BiH?

Tokom boravka na Tehničkom univerzitetu u Beču razvila sam prvi regionalni model korekcije uticaja više Zemljine atmosfere (jonosfere) na satelitsko pozicioniranje na području Bosne i Hercegovine. Jonosferski uticaj predstavlja najdominantniji izvor grešaka u satelitskom pozicioniranju, te i izazov za precizno modeliranje, pošto je stanje jonosfere postorno i vremenski veoma promjenljivo. Ovaj model je trenutno u daljem procesu razvoja i poboljšanja u smislu proširenja na područje Zapadnog Balkana, te analize različitih tehnika modeliranja za razvoj najprikladnijeg modela za ovu regiju.

Regionalni modeli visoke rezolucije i preciznosti još uvijek nisu implementirani u BiH i u okruženju. Da bi se model implementirao npr. u nacionalni pozicioni servis BiH (BIHPOS) trebalo bi omogućiti potrebnu infrastrukturu za određivanje korekcionih parametara modela u realnom ili u približno realnom vremenu koristeći najnovija opažanja BIHPOS permanentnih stanica i za njihovo slanje korisnicima BIHPOS-a u realnom ili u približno realnom vremenu za postizanje visoko preciznog pozicioniranja.

Da li te neko iz BiH kontaktirao sa planom da se tvoj model koji si razvila na Tehničkom univerzitetu u Beču primijeni u našoj zemlji?

Do sada nisam kontaktirana po pitanju implementacije takvog sistema u BiH, ali otvorena sam za saradnju u budućnosti. Jedan od ciljeva ovog projekta jeste i da ukaže na važnost implementacije takvog modela u nacionalni pozicioni servis.

Na osnovu iskustva koje nosiš iz Beča, koja je razlika između naučnog istraživanja u BiH i Austriji?

Uslovi za naučna istraživanje u Austriji su odlični, dok se u BiH izrazito malo ulaže u naučna istraživanja i u takvim uslovima nauka teško može napredovati. Na Tehničkom univerzitetu u Beču imala sam pristup novoj literaturi. Oblast mog istraživanja (satelitsko pozicioniranje i navigacija) je uspostavljena u nekoliko zadnjih desetljeća, te je nužno imati pristup novoj literaturi. Na Univerzitetu u Sarajevu ne postoji dovoljno literature. Također u Austriji mi je omogućena sva potrebna informaciona tehnologija i infrastruktura, koja uključuje i naučni, visoko-precizni softver Bernese za obradu podataka navigacionih satelitskih sistema, kojeg ne posjeduju na Univerzitetu u Sarajevu. Profesori i istraživači sa renomiranih univerziteta u svijetu su česti gosti na Tehničkom univerzitetu u Beču, što pruža nove mogućnosti da se uspostave kontakti za buduću saradnju, te razmjene naučna iskustva. Akcenat je stavljen na kontinuirani napredak u naučnom znanju i istraživanju, te veoma podržavaju učešća na dodatnim edukacijama i međunarodnim naučnim događajima.

Kada se sumira kao glavne prednosti naučnog istraživanja u Austriji bih istakla pristup savremenoj literaturi i modernim informacionim tehnologijama, mogućnosti za uspostavljanje kontakta sa svjetskim naučnicima, financijska sredstva i podrška za kontinuirano učenje i napredak.

Možeš li opisati kako je tekao proces apliciranja za stipendiju?

Na web stranici grants.at se može pristupiti bazi stipendija za Austriju, koje se pretražuju na osnovu zemlje porijekla, tipa stipendije, oblasti studija i slično. Online aplikacija za odabranu stipendiju se obavlja na portalu scholarships.at, gdje se prilažu svi potrebni dokumenti.

Stipendija za koju sam aplicirala, Ernst Mach Grant Worldwide, namijenjena je mladim istraživačima iz svih disciplina i zemalja, osim Austrije, koji žele provesti istraživački projekt u Austriji u trajanju od 1 do 9 mjeseci. Stipendiju dodjeljuje Austrijska agencija za međunarodnu mobilnost i saradnju u području obrazovanja, nauke i istraživanja (OeAD-GmbH) i Centar za međunarodnu saradnju i mobilnost (ICM), a finansirana je od strane austrijskog Federalnog ministarstva nauke, istraživanja i ekonomije (BMWFW).

Bitno je naglasiti da je za istraživačku stipendiju potrebno prvo pronaći univerzitet u Austriji i mentora, dogovoriti temu istraživanja i dobiti pismo potvrde od strane austrijskog akademskog mentora. Dva pisma preporuke i potvrda o mentorstvu trebaju da sadrže pečat univerziteta, fakulteta, odnosno odsjeka, a pisma ne smiju biti starija od šest mjeseci u vrijeme podnošenja aplikacije. U mom slučaju profesori na Odsjeku za geodeziju ne posjeduju svoje pečate, te su pisma predata na dodatni potpis i pečat dekana Građevinskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Nakon podnošenja aplikacije u roku od 4 mjeseca dobila sam pozitivan odgovor. Sljedeći koraci su potpisivanje ugovora o prihvatanju stipendije i potvrde datuma početka istraživanja. Smještaj u studentskom domu se može rezervisati preko OeAD-ovog stambenog ureda. OeAD-ovi stipendisti moraju posjedovati zdravstveno osiguranje za vrijeme boravka u Austriji. OeAD može pomoći u ugovaranju osiguranja preko njihovih partnera. Stipendisti trebaju sami platiti troškove smještaja i osiguranja iz stipendije, koja je dovoljna za skroman studentski život. Nakon što se prethodne stavke uspješno završe, može se početi sa  aplikacijom za vizu, odnosno boravišnu dozvolu.

Pratite i lajkute nas:
0